MUZEJ BRODSKOG POSAVLJA

Osnivanje muzeja i utemeljujuća zbirka

Zahvaljujući donaciji Julija Hoffmanna (1881.-1958.), željezničkog činovnika, zaljubljenika u starine i svestranog sakupljača koji je gradu darovao vrijednu zbirku od 3500 komada numizmata, 600 komada starih značaka, šest komada starih satova, jedne gusle i sedam starih uljanih slika, a koja zbirka prema procjeni vrijedila oko 250.000 dinara, odlukom Gradskog poglavarstva od 23. siječnja 1934. godine osnovan je Gradski i arheološki muzej. Za smještaj mu je dodijeljena jednokatna zgrada u Starčevićevoj ulici, koju je gradu darovao bivši gradonačelnik Stjepan pl. Horvat.
Prvo predstavljanje dijela utemeljujuće zbirke muzeja brodskoj javnosti upriličeno je za vrijeme trajanja velike Zanatske izložbe, 29. srpnja – 5. kolovoza 1934. godine, nakon koje su građani darovali Muzeju rijetke primjerke obrtničkih alatki i proizvode brodskih cehova te vrijedne predmete umjetničkog obrta.

Razdoblje od 1945 - 1963.

Nakon Drugog svjetskog rata, kritičkim izborom materijala, od 8000 sakupljenih predmeta, pristupilo se prvom tematskom predstavljanju prošlosti grada Broda i uređenju postava koji je za građanstvo otvoren 1. svibnja 1949. godine.

Izgradnjom nove zgrade za gradsku upravu, 1952. godine, muzeju je za stalni postav dodijeljena zgrada starog Gradskog magistrata i uz nju mala prizemnica za čuvaonice i radni prostor. U tijeku opsežnih radova na novom postavu, a zbog širenja interesa istraživanja i djelokruga rada, tematski i prostorno, ustanova 1953. godine mijenja naziv u Muzej Brodskog Posavlja. Novouređeni stalni postav, otvoren 1954. godine, bio je jedan od najsuvremenijih postava zavičajnog tipa u tadašnjoj Jugoslaviji.

Prvi broj muzejske publikacije Vijesti, novinskog formata, na četiri stranice, s prilozima i člancima o djelatnosti ustanove, novim nalazima, povijesti zavičaja, spomenicima kulture objavljen je 1959. godine.

Razdoblje od 1964 - 1989.

U potresu 1964. u Brodu je porušeno 2170 kuća, a među 7.972 oštećena objekta bila je i zgrada Magistrata. Istovremeno s građevinskim radovima i saniranjem štete od potresa, pristupilo se izmjeni i dopuni stalnog postava. Novouređeni postav, u kojem je kronološki jasno i pregledno, u devet prostorija, obrađena prošlost brodskog kraja s pojedinim tematskim cjelinama kao posebnostima ovog dijela Posavine, otvoren je 1969. godine. Dobio je niz pohvala struke i posjetitelja, kao i značajno priznanje ICOM-a, koji je iste godine u skupinu 15 najboljih svjetskih zavičajnih muzeja arheološko-povijesnog tipa uvrstio i Muzej Brodskog Posavlja.

Umjesto planiranog proširenja postava i prezentacije etnografske građe, 1979. godine uređen je prostor na temu radničkog pokreta i NOB-a, te 25. i 4. brodske brigade. Iste godine muzeju je na upravljanje predan Spomen-park i rodna kuća Đure Đakovića u Brodskom Varošu. Tijekom osamdesetih godina 20. stoljeća uz plodniju izdavačku djelatnost, kojom se popularizira zavičajna baština, započela su i veća sustavna arheološka istraživanja na području grada i dijelu auto ceste Zagreb – Lipovac, a koja traju i danas.

Razdoblje od 1990. do danas

S demokratskim promjenama 1990. godine i uspostavom nove hrvatske države došlo je do organizacijskih promjena u brodskim ustanovama koje su svoju djelatnost temeljile na programima izučavanja novije povijesti – Muzej radničkog pokreta i NOP-a za Slavoniju i Baranju i Centar za povijest Slavonije i Baranje, koji su 1991. pripojeni Muzeju.

Početkom Domovinskog rata, 1991. godine, stalni postav MBP-a je zatvoren, a djelatnost muzealaca usmjerena je na zaštitu i izmieštanje najvrjednije građe te organiziranje povremenih izložaba.

Od 1997. godine Muzej je smješten u dijelu novoizgrađenog Muzejsko-poslovnog centra, (radni prostor, čuvaonice, izložbena dvorana), uz zgradu Gradskog magistrata, u Starčevićevoj ulici. Složen projekt obnove i uređenja zgrade Magistrata za stalni postav, započet 2002. godine, uz brojene poteškoće, traje još i danas.
Cjelokupna muzejska građa raspoređena je u odjele: Prirodoslovni, Arheološki, Etnografski, Kulturno-povijesni, Odjel suvremene povijesti i Galerijski. U sastavu muzeja je i stručno-znanstvena knjižnica s preko 20.000 naslova, a od 1993. godine kao poseban odjel Muzeja osnovana je Preparatorska radionica.

Postignuća i značaj

Uz temeljnu djelatnost prikupljanja, zaštite i stručne obrade vrijedne zavičajne baštine, djelatnici su priredili nekoliko stotina raznovrsnih tematskih izložaba s popratnim katalozima, objavili više desetina stručnih radova u povremenoj muzejskoj publikaciji «Vijesti» i drugim stručno-znanstvenim časopisima, sudjelovali u organizaciji stručnih i znanstvenih skupova i okruglih stolova, nositelji su i suradnici značajnih projekata, pokretači i članovi radnih timova prepoznatljivih kulturnih manifestacija u gradu i županiji.

U 85 godina postojanja muzej je rastao i mijenjao svoju fizionomiju, u skladu s tim promijenio ime, selio se, mijenjao smještaj, zgrade i vraćao im se, ali uvijek u staroj gradskoj jezgri – Starčevićevoj ulici br 8. i br 40., gradio i širio svoje zbirke darovima, otkupima, istraživanjima, nastojao držati korak s novim smjerovima u muzeologiji, bio nagrađivan, hvaljen i kritiziran, ali kontinuirano prisutan i nezaobilazan u njegovanju trajnih kulturnih vrijednosti grada Broda i brodskog Posavlja.